Autor: Bhartrihari
Knjigu
Nitishataka možete nabaviti preko naše
knjižare ili kao knjigu ili vrlo povoljno u PDF formatu. |
Iz sadržaja:
Uvod
Nakon prve Bhartriharijeve knjige "Vairàgya Íatakam" koja je prevedena na hrvatski jezik prije oko desetak godina, sada su još dva Íatakama učinjena dostupna hrvatskim čitateljima. To su "Nãti Íatakam" i "Íringàra Íatakam". "Nãti Íatakam" se prevodi kao "Stotinu stihova o moralu, ponašanju", a "Íringàra Íatakam" kao "Stotinu stihova o ljubavnim odnosima izmedu muškarca i žene". Kratak uvod o Bhartrihariju dan je u knjizi "Vairàgya Íatakam" pa ovdje iste činjenice neće biti ponavljane. Naime, povjesne činjenice glede samog Bhartriharija veoma su šture i one nam tek govore kako je Bhartrihari bio kralj Indije te da je napustio svoje kraljevstvo i postao asketa da bi tada sreo čuvenoga Gorakhnatha koji ga je uputio u tajne yoge. Neki također vjeruju da je Bhartrihari postigao i tjelesnu besmrtnost te da je još živ. Također se smatra da je Bhartriharijev brat bio Vikram po kojem se računa indijski kalendar.
Tri Íatakama koje je Bhartrihari napisao neki svrstavaju uz samo rame drugih dobro poznatih svetih epova Indije kao što su Ramayana, Gita i drugi. Oni koji bi mogli pročitati sve njih, vjerojatno bi mogli doći do takvog zaključka. Dubina, jednostavnost i jasnoća Bhartriharijevih stihova nikoga neće ostaviti ravnodušnoga. Treba napomenuti da se neki od stihova Bhartriharijevih Íatakama nalaze i u drugim svetim knjigama, pa neki smatraju kako je Bhartrihari te stihove samo pokupio i od njih napravio jedno djelo. No većina onih koji su proučavali Bhartriharijev rad slažu se s tim da je Bhartrihari ipak osoba koja je autor svih stihova jer je nedvojbeno, oni tvrde, da se jedna zajednička nit provlači kroz sve te stihove. Zanimljivo je kod Bhartriharijevih stihova da su oni davno bili prevađani i na europske jezike. Prvi prijevod Bhartriharijevih stihova na neki europski jezik bio je od strane krščanskog misionara Abrahama Rogera koji je bio tiskan čak 1651. godine i to na holandskom jeziku pod imenom "Povijest i religija Brahmana", a koji je uključivao stotinu stihova o Nãti (moralu) koji su nazvani "razumno ponašanje za ljude" i one o Vairàgyi (odricanju) koji su bili nazvani "staza koja vodi na nebo". Ovaj rad nakon toga je 1670. g. preveden na francuski jezik. Također je bilo i drugih prijevoda.
Nãtiíataka
1.
Klanjam se mirnome i samo-sjajućem Biću koji nije ograničen Prostorom, Vremenom i td., i koji je stoga Beskonačan; te čije se postojanje može doživijeti samo osobnim iskustvom i vlastitom spoznajom!
2.
Ona, o kojoj ja uvijek mislim, prema meni je ravnodušna, te naprotiv, voli drugog čovjeka, koji opet voli drugu ženu. Nadalje, postoji netko drugi tko veoma voli mene. S ovim činjenicama pred nama, mi ne možemo a da ne osudimo nju (ženu koja voli mene), njega (ljubavnika moje ljubavi), moju ljubav, mene, i Kupida (stvarnog autora svih ovih zala.)
Bilješka: Ovaj stih je aluzija na Bhartriharijevu ženu.
3.
Pridobiti neuku osobu veoma je lako, i još je lakše udovoljiti učenome; ali udovoljiti bahatome čovjeku umišljenom u svoje oskudno znanje nemoguć je zadatak čak i za Brahmu, Stvoritelja.
4.
Mogli biste se usuditi uzeti dragi kamen iz oštrih ralja strašnog aligatora, ili preplivati golemi ocean čije su vode uzburkane nizom strašnih valova, ili nositi opasne (ljute) zmije na vašoj glavi, kao da se radi o pletenici od cvijeća; ali nikad ne bi trebali poduzeti beskorisni zadatak pridobivanja budale koja je odlučna držati se svoga uvjerenja bilo da je ona u pravu ili ne.
5.
Mogli biste čak uspjeti, ako ustrajete, dobiti ulje presanjem čestica pijeska, ili nači vodu za piće usred fatamorgane; ili ponekad u vašim lutanjima mogli biste naletjeti na rogove zeca; ali pokušati udovoljiti nepristupačnom srcu izopačene budale nedvojbeno je beskoristan poduhvat u svakom pogledu.
6.
Napori čovjeka da budalu dovede na ispravnu stazu putem utjecaja svojih mudrih i medenih riječi ni u kom slučaju nisu bolji od beskorisnih napora onoga koji se usudi da drži slona vezanog uz pomoć tananih niti lotosove stabljike, ili da probode dijamant nježnim vlaknima Shirise, ili da zasladi slane vode ogromnog oceana bacanjem u njega jedne kapi nektara.
Bilješka: Shirisha - vrsta biljke finoću čijeg cvijeća indijski pjesnici veoma hvale.
7.
Najbolja sredstvo (šutnja) kojim neznanje može biti skriveno od viđenja drugih Bog je ljudima milostivo ostavio u osobnoj kontroli da bi ga oni koristili po vlastitoj volji. Šutnja je ukras neukog, posebno na skupu učenih (sve-znajućih) ljudi.
8.
Kada nisam ništa znao ponašao sam se kao bijesni slon za vrijeme parenja, držeći za sebe kako znam sve; ali sada kada sam naučio nešto od mudrih otkrio sam moje vlastito neznanje, i zbacivši sa sebe groznicu tašte obmane priznajem kako sam obična budala.
9.
Upravo kao što se pas ne srami dok ga gleda Indra, gospod bogova, kada pognuto radosno jede odvratni komad ljudske kosti na kome nema mesa i koji je pun crvi i sline, te koji je bez soka i ukusa, isto se tako i čovjek nikad ne srami kada prihvata tuđu bezvrijednu naklonost, milostinju, ili velikodušnost.
Smisao: Niski ljudi nijedan posao ne smatraju ponizujućim i nečasnim.
10.
Oni koji su nažalost izgubili sposobnost razlikovanja ispravnog od krivog sigurno pate od tisuću padova nalik onima od Gangesa koja najprije pada s nebeskih visina na Shivinu glavu, zatim na visoke vrhove Himalaya, s kojih opet pada na ravnice ispod, i zatim svoje vode prazni u more, bivajući tako primorana postepenim silascima padati na najniže nivoe.
11.
Od vatre se možemo obraniti vodom, od sunca suncobranom, od bijesnog slona tijekom parenja oštrom kukom, od neposlušne stoke štapom za stoku, od bolesti skupljanjem lijekova, i od zlih utjecaja otrova upotrebom raznih čarolija (doslovno Mantra). Svako moguće zlo na svijetu ima svoj odgovarajući lijek propisan od strane Shastra, ali u golemome nizu Svetih Spisa za budalu nema djelotvornoga lijeka.
12.
Onaj koji nema pojma o književnosti i glazbi nedvojbeno je životinja bez repa i rogova: i činjenica da on nije navikao jesti travu je za stoku sretna prednost, jer ona tako ima osigurano slobodno korištenje njene prirodne hrane.
13.
Oni koji su bez znanja, predanosti, ljubavi prema bližnjemu, duhovnog znanja, dobrog vladanja, moralnosti, religiozne vjere, nisu ništa do puki beskorisni tereti majci zemlji, lutajući po ovom smrtnom svijetu kao divlji jelen u ljudskom tijelu.
14.
Lutanju s divljim životinjama u gustim šumama i planinama sigurno bi trebalo dati prednost pred društvom budale iako bi se ono (ovo drugo) moglo odviti čak i unutar sjajnih zgrada moćnoga Indre, gospoda bogova.
15.
Gospodar u čijoj oblasti nadaleko slavni pjesnici koji drže prijatne i melodične govore prožete dubokim znanjem Shastra, kao i brojni učenici velike učenosti, ne mogu zaraditi za život, pa stoga vode oskudni jadni život, uistinu je pravcata žigosana budala. Pjesnike, premda trpe od siromaštva i dalje na svijetu treba smatrati kao ljude od utjecaja i snage; jer, žalosna je kriva procjena nesretnih draguljara koji su navedeni da podcijene vrijednost dragog kamenja koji time niti malo ne gube svoju pravu vrijednost.
16.
Odustanite od vašeg uzaludnoga ponosa, O kraljevi, pred učenima, i odnosite se prema njima pravedno kao vama ravnima ili čak nadmoćnijima; jer, tko može biti takmac onima čije je skriveno bogatstvo znanja (1) van moći lopova da ga ukradu, (2) njima uvijek izvor neopisive sreće, (3) tako čudno da umjesto da se smanjuje djeljenjem među njegovim tragateljima (tj. učenicima), ono se, naprotiv, stalno uvečaje, i (4) i nikad nije predmet propasti čak niti na kraju Kalpe, tj. na dan uništenja svemira.
17.
Nikad ne biste smjeli pokazati niti namanje nepoštovanje prema onim učenim ljudima koji su postigli duhovno znanje; jer, vaše beskorisno bogatstvo posve je bespomoćno da učini da vam se oni predaju; bijesne slonove nemoguće je vezati nježnim vlaknima lotosove stabljike.
18.
Ako bi Stvoritelj ikad bio nezadovoljan s labudom, On naravno može lišiti mudru pticu njegova udobna luksuza življenja usred grozda hrpe lijepih lotosa; ali koliko god srdit bio, On od pametne ptice nikad neće uspjeti istrgnuti zavidni instinkt odvajanja mlijeka od vode, s kojim je na glasu po cijelom svijetu.
Smisao: Nitko nikad ne može uspjeti promijeniti prirodne sklonosti stvorene od strane prirode.
Hamsa ili labud. Za ovu pticu se vjeruje da je nadarena posebnim darom odvajanja mlijeka od vode kada se pomiješaju i stave preda nju.
Značenje ovog stiha je da labud može biti nesretan i nemati dobro mjesto boravka, ali njegove velike prirođene kvalitete će i dalje ostati. K.T. Telang
Međutim, prema meni (P.Gopinath), pravo značenje ovog stiha jest, “Učeni čovjek može biti lišen sve svoje imovine, ali nitko ne može od njega istrgnuti njegovu književnu slavu i ugled”.
19.
Istinu govoreći, čovjek niti je okićen ukrasima za ruke, niti mjesecoliko bijelim ogrlicama, niti kupanjem, niti parfemima, niti cvijećem, niti lijepo očešljanom kosom. Snaga govora u savršenom i istančanom stanju jedina je stvar koja može pridonijeti ljepoti čovjekove osobnosti, jer svi drugi ukrasi osim te predmet su propadanja dok ljepota govora traje zauvijek.
20.
Znanje je nesumnjivo čovjekova posebna ljepota. Ono je veoma skriveno blago. Znanje donosi uživanje, slavu i sreću. Znanje je učitelj učitelja. Znanje nadomješčuje rodbinu u putovanjima u druge države. Znanje je vrhovni bog. Kraljevi s poštovanjem obožavaju znanje, a ne bogatstvo. Čovjek bez znanja je životinja.
21.
Odsustvo oklopa, neprijatelja, vatre, dobrih lijekova, zmija, bogatstva, nakita i kraljevstva nadomješčuje se više nego vlastitom obzirnošću, ljutnjom, rodbinom, prijateljima, zlim ljudima, dubokim (doslovno, čistim) znanjem, skromnošću i uzvišenim pjesničkim duhom.
22.
One osobe koje su veoma vješte u pokazivanju uljudnosti prema svojoj rodbini, samilosti prema strancima, pokvarenosti prema zlima, ljubavi prema dobrima, pokornosti prema kraljevima, poniznosti prema učenima, hrabrosti prema neprijateljima, strpljivog slušanja i pokornosti prema starijima, i promućurnosti među ženama bez sumnje su četiri strane svijeta o kojima postojanje svijeta najviše ovisi.
Smisao: Svijet ne može napredovati bez prisustva osoba svestranih sposobnosti.
23.
Dobro društvo sigurno će otjerati tamu iz umova neukih, natopiti njihove riječi istinom, pokazati im jasnu stazu napretka, iskorijenti griješne sklonosti, osvijetliti njihova srca, i raznijeti miris njihove slave na sve četiri strane svemira. Uistinu nema ničega što se ne može postići druženjem s krepostnim mudracima.
24.
Veliki pjesnici koji su savršeni vladari Rasa (tj. pjesničkih stilova) uistinu su vrijedni univerzalnog poštovanja i slave; jer čudesno stanje njihovih tijela napravljenih od čiste besmrtne slave posve je van dometa strašnih utjecaja starosti i smrti.
25.
Sin dobrog moralnog vladanja, čestita žena, dobar gospodar, dobar prijatelj, čestita rodbina, um bez briga i zabrinutosti, naočit izgled, trajno blagostanje, i pametno lice, jedino se mogu dobiti naklonošću Harija, održavatelja svemira i ostvaritelja svih želja.
