Knjigu
Bog Ganesh možete nabaviti preko naše
knjižare ili kao knjigu ili vrlo povoljno u PDF formatu. |
Ako vaš kompjuter ne
razaznaje sva slova ovog teksta, kliknite ovdje.
Iz sadržaja:
Suta reče: -
1. Nakon što je čuo čudesnu priču o ubojici Târake (demona), Nârada se osjetio veoma ushićenim, te je s ljubavlju ovako zapitao Brahmu.
Nârada reče: -
2. O Gospode bogova i ljudi, o spremištu Śivinog kulta, ti si mi ispričao izvrsnu priču o Kârttikeyi, daleko bolju od nektara.
3. Sada želim čuti izvrsnu priču o Ganeśi, detalje o njegovom rođenju.
Suta reče: -
4. Čuvši riječi velikog mudraca Nârade, Brahmâ se osjetio ushićenim, te mu je odgovorio prisjećajući se Śive.
Brahmâ reče: -
5. Zbog razlike u Kalpama, priča o Ganeśinom rođenju se kazuje na različite načine. Prema jednoj verziji on je rođen od velikog Gospoda. Nakon što je Śani uputio svoj pogled na njega (nakon što ga je gledao), njegova glava je otpala, da bi nakon toga na njegovo tijelo bila postavljena slonovska glava. (Śani /planet Saturn/ se naziva zlo-oki (Kruradrś) jer njegov pogled uzrokuje zlo. Ova verzija se odnosi na legendu o Pârvati koja je, ponosna na svog sina Ganeśu, tražila od Śanija da ga gleda. Kada ga je Śani pogledao negova glava je bila spaljena do pepela. Pârvati se na to veoma ražalostila i Brahmâ ju je tješio savjetujući joj da zamijenu njegovu glavu prvom na koju naiđe i to je bila glava slona.)
6. Sada ćemo pričati priču o rođenju Ganeśe u Śvetakalpi, u kojoj je njegovu glavu otkinuo milostivi Śiva. (Śvetakalpa, skraćeni naziv za Śvetavârâha Kalpu, je jedna od trideset Kalpa. Prema Purânama, legende iz jedne Kalpe se ponavljaju u drugima. Uslijed promjena u događajima postoje varijacije u pričama. Legenda o Ganeśi zabilježena u ovom poglavlju pripada Śvetavârâhakalpi. Ona se razlikuje od prethodno spomenute.)
7. Nikakvu sumnju glede vjerodostojnosti priča ne bi trebalo gajiti, O mudrače. Śiva je zasigurno uzrok uživanja i zaštite. On je Gospod svega. Śiva posjeduje osobine i u isto je vrijeme iznad njih (bez njih).
8. Svojom božanskom igrom on stvara, održava i uništava cijeli svijet. O izvrsni mudrače, pažljivo slušaj sada ovu priču.
9. Ganeša se rodio dugo vremena nakon što se Šiva oženio i vratio na Kailaśu.
10. Jednom su Pârvatine prijateljice Jayâ i Vijayâ ovako raspravljali sa njom.
11. Sve Rudrine Gane (sluge) izvršavaju Śivine naredbe. Svi oni, Nandin, Bhringin i ostali su na neki način naši vlastiti, iako stvarno to oni nisu.
12. Pramathe su mnogobrojni. Ali nitko od njih se ne može nazvati našim. Svi oni stoje na vratima, podređeni Śivinim zapovijedima.
13. Oni se također mogu nazvati našim vlastitim, ali naš um nije u skladu sa njima. Zato, O bezgriješna ženo, jedan, naš vlastiti, mora biti stvoren.
Brahmâ reče: -
14. Božica Pârvati kojoj je bio upućen ovaj privlačan prijedlog od strane njene dvije prijateljice, povoljno se odredila prema njemu te, je odlučila da ga realizira.
15. Jednom dok se Pârvati kupala, Sadâśiva je ukorio Nandina, te je ušao u njenu unutrašnju odaju. Pârvati se tada kupala.
16. Majka svemira, videći prerani dolazak Śive usred njenog kupanja u kupaoni je ustala. Lijepa dama se tada veoma posramila.
17. Božica je tada sa zanosom odlučila realizirati prijedlog njenih prijateljica.
18. U vrijeme kada se ovaj događaj odvijao, Pârvati, velika Mâyâ, velika božica, je mislila ovako:
19. "Ja moram imati svog vlastitog slugu koji će biti stručnjak u izvršavanju njegovih dužnosti. On bi se u potpunosti trebao pokoravati mojim naredbama."
20. Misleći ovako božica je, iz prljavštine sa njenog tijela, stvorila osobu sa svim ovim osobinama. (Prema ovoj priči, Ganeśa je rođen od prhuti sa Pârvatinog tijela, bez upletanja Śive.)
21. On je bio neokaljan i zgodan u svakom dijelu njegovog tijela. On je bio golem po veličini, te je posjedovao svu divotu, snagu i hrabrost.
22-23. Ona mu je dala raznu odjeću i nakite. Ona ga je blagoslovila sa posvećenjem, te mu je rekla - "Ti si moj sin. Ti si moj vlastiti. Ja nemam nikog drugog koga bi zvala mojim vlastitim". Nakon ovih riječi Ganeśa joj se poklonio, te joj je rekao:
Ganeśa reče: -
24. "Što je tvoja naredba? Ja ću obaviti ono što mi ti narediš." Nakon ovih riječi, Pârvati je odgovorila njenom sinu.
Pârvati reče: -
25. "O dragi sine, slušaj moje riječi. Budi danas čuvar na mojim vratima. Ti si moj sin. Ti si moj vlastiti. Ne može biti drugačije. Ne postoji nitko drugi tko pripada meni.
26. O dobri sine, bez moje dozvole nitko, na nijedan način ne smije ući u moju odaju. Neka bude tako!"
Brahmâ reče: -
27.O mudrače, rekavši ovo, ona mu je dala štap. Videći naočitu pojavu svog sina ona se osjećala ushićenom.
28. Uslijed ljubavi i milosrdnosti ona ga je obgrlila i poljubila. Onda ga je postavila kao stražara naoružanog sa štapom na ulazu.
29. Onda je božičin sin, veličanstvene snage, naoružan sa štapom, stao na ulaz sa namjerom da služi svojoj majci.
30. Postavivši na ovaj način svog sina na ulaz, Pârvati se bezbrižno počela kupati sa svojim prijateljicama.
31. O izvrsni mudrače, u tom je trenutku Śiva, koji je stručnjak u raznim božanskim igrama, došao blizu vrata.
32. Ne znajući da je on Gopod Śiva, Pârvatin suprug, Ganeśa je rekao: - "O gospodine, bez naredbe moje majke ti ne možeš ući unutra.
33. Moja majka se sada kupa. Gdje ti misliš ići sada? Odlazi!" Rekavši ovo, on je uzdignuo svoj štap da bi spriječio Śivu da uđe.
34. Videći ga, Śiva mu se obrati - "O budalo, kome ti zabranjuješ da uđe? O podla huljo, zar ne znaš tko sam ja? Ja sam Śiva, nitko drugi".
35. Tada je Ganeśa udario Śivu sa štapom. Śiva, stručnjak u raznim igrama, se razbijesnio, te mu se ovako obratio.
Śiva reče: -
36. "Ti si budala. Ti ne znaš da sam ja Śiva, Pârvatin suprug. O dječače, ja idem u moju vlastitu kuću. Zašto me ti sprečavaš u tome?"
Brahmâ reče: -
37. Kada je gospod Śiva pokušao ući u svoju kuću, Ganeśa se razbjesnio, O brahmine, te je ponovno udario Śivu sa svojim štapom.
38. Na sve ovo Śiva se razljutio. On se obratio svojim vlastitim Ganama ovako - "Tko je ovaj dječak ovdje? Što on radi? O Gane, otkrijte to."
39. Nakon što je ovo rekao, razljućeni Śiva je ostao vani. Gospod, koji se pokorava svjetovnim običajima, je vješt u raznim čudesnim igrama.
POGLAVLJE ČETRNAEST
(Gane raspravljaju i prepiru se sa Ganeśom)
Brahmâ reče: -
1. Razljućene Śivine Gane su na njegovu zapovijed otišle Pârvatinom sinu koji je stajao na ulazu, te mu se ovako obratili.
Śivine Gane rekoše: -
2. "Tko si ti? Odakle dolaziš? Što kaniš uraditi? Ako imaš želju ostati živ, odlazi odavde."
Brahmâ reče: -
3. Čuvši njihove riječi Pârvatin sin koji je bio naoružan sa štapom, ovako im se obratio: -
4. O naočite osobe, tko ste vi? Odakle ste došli? Odlazite odavde. Zašto ste došli ovdje, te mi se suprotstavljate?"
Brahmâ reče: -
5. Čuvši njegove riječi, Śivine Gane, velike hrabrosti i nadutosti, smijući se govorili su među sobom.
6. Nakon međusobnog raspravljanja, razljućene Śivine Pârşade su odgovorili Ganeśi, čuvaru ulaza.
Śivine Gane rekoše: -
7. "Slušaj. Mi smo izvrsne Śivine Gane. Mi smo njegovi vratari. Mi smo došli ovdje da bi te na Śivinu naredbu izbacili.
8. Držeći da si i ti jedan od Gana, mi te nećemo ubiti. Inače bi te mi ubili. Zato je bolje da se udaljiš. Zašto izazivaš smrt?"
Brahmâ reče: -
9. Iako upozoren na ovaj način, Ganeśa, Parvatin sin, ostao je tamo bez straha. On nije napustio njegovo mjesto na vratima. On je izgrdio Śivine Gane.
10. Nakon što su čuli njegove riječi, Śivine Gane su se vratili Śivi i izvijestili ga o svemu.
11. O mudrače, čuvši njihove riječi, gospod Śiva, vješt u čudesnim božanskim igrama, slijedeći svjetovna pravila ukorio je svoje Gane.
Gospod Śiva je rekao: -
12. "Tko je taj čudak? Što to on govori? On tamo stoji naduto kao da je naš neprijatelj. Što taj podli hulja namjerava uraditi? On zasigurno želi umrijeti.
13. Zašto? Da li ste vi kukavice da stojite ovdje bespomoćni žaleći mi se na njega? Izbacite tog novog vratara."
Brahmâ reče: -
14. Primivši ovu naredbu od Śive Gane su se vratili do ulaza, te se obratili vrataru.
Śivine Gane su rekli: -
15. "O vrataru, tko si ti da stojiš ovdje? Zašto si ti stao tu? Zašto se ne osvrćeš na naša upozorenja. Kako ti stoga misliš ostati živ?
Mi ovdje smo propisno određeni čuvari. Što nam ti govoriš? Šakal koji sjedi na lavovom sjedalu se nada sreći.
17. O budalo, ti ćeš naduto urlati samo dok ne osjetiš udar našeg napada."
18. Bivajući tako izrugavan od strane Gana, Ganeśa se razljutio, te je uzeo štap u svoje ruke i napao Gane.
19. Onda je neustrašivi Ganeśa. Pârvatin sin, ukorio herojske Gane ovim riječima: -
Pârvatin sin je rekao: -
20. "Odlazite. Odlazite. Ili ću vam ja dati nagoviještaj moje snage. Vi ćete biti predmet ismijavanja sviju."
21. Čuvši ove Ganeśine riječi, Śivine Gane su međusobno ovako razgovarali:
Śivine Gane su govorili: -
22. "Što učiniti? Kuda da idemo? Zašto nešto ne učinimo? Mi smo se ponašali u granicama pristojnosti. On se ne bi smio pnašati tako."
Brahmâ reče: -
23. Onda su Śivine Gane otišli Śivi koji se nalazio na Krośa (?) udaljenosti od Kailaśa, izvijestivši ga o svemu.
24. Śiva ih je tada ismijao. Gospod Śiva, naoružan trozupcem i gospod vatrenog temperamenta se obratio Ganama, koji su za sebe tvrdili da su heroji.
Śiva reče: -
25. "Zdravo, Gane, nesposobni jadnici, vi tvrdite da ste hrabri, ali uopće niste takvi. Vi ne zaslužujete da stojite preda mnom i da govorite. Samo mu se podrugujući on će se opet ponašati na isti način.
26. Idite i istucite ga. Valjda ima ima netko među vama tko je to u stanju uraditi. Zašto bih ja još išta govorio? Njega se mora otjerati."
Brahmâ reče: -
27. O veliki mudrače, nakon što je Śiva ukorio Gane, oni su otišli nazad Ganeśi, te mu se obratili.
Śivine Gane su rekli: -
28. "Zdravo ti dječače, slušaj. Zašto se ponašaš tako naduto? Odlazi odavde. Ako ne otiđeš, tvoja smrt je sigurna."
Brahmâ reče: -
29. Čuvši riječi Śivinih slugu, Pârvatin sin se zabrinuo, te je počeo misliti što da uradi.
30. U međuvremenu, božica je čula buku koja je dolazila od svađe između Gana i vratara, te je naredila njenoj prijateljici da otiđe i izvidi o čemu se radi.
31. Ona je otišla do vrata i pogledala što se događa. Ona je odmah sve shvatila. Ona je bila ushićena, te se vratila Pârvati.
32. O mudrače, ona je izvijestila Pârvati o svemu što se događa.
Njena prijateljica je rekla: -
33. O velika Božice, hrabre Śivine Gane vrijeđaju i kore našeg Ganu koji stoji na vratima.
34. Kako ove Gane i Śiva misle iznenada ući u tvoju odaju ne mareći o tvojoj udobnosti? Ovo nije dobro za tebe.
35. Uprkos podnošenju žalosti ukoravanja i podrugivanja, on, naš Gana, dobro je uradio ne dozvoljavajući nikom da uđe.
36. Čak štoviše! Oni također raspravljaju. Kada rasprava počne, oni ne mogu ući unutra sretni.
37. Sada, kada su oni započeli sa prepiranjem, dozvoli im da ga svladaju i da uđu pobjednički.
38. Budući da je ovaj čovjek koji pripada nama ismijan, to također znaći da smo i mi ismijani. Prema tome, O nježna damo, napusti svoj prestiž visokog reda.
39. Śiva te uvijek stišće kao što to radi rak, O Sati. Što će on sada uraditi? Što će nam on sa svojim ponosom uraditi?"
Brahmâ reče: -
40. Jao, bivajući podređena Śivinoj želji, Pârvati je razmišljala za trenutak.
41.Zatim, preuzimajući bahati stav ona je rekla.
Pârvati reče: -
42. "Jao, on nije čekao ni za tren. Zašto bi on stalno tjerao svoje? Što će se sada dogoditi? Ili bih ja trebala prihvatiti ponizni stav.
43. Što se treba dogoditi dogoditi će se. Što je urađeno ne može se izmijeniti?" Nakon što je ovo rekla, Pârvati je ljubazno opet poslala svoju prijateljicu Ganeśi.
44. Prijateljica je došla do vratiju, te puna naklonosti prema Ganeśi reče što joj je Pârvati rekla.
Prijateljica je rekla: -
45. "O obzirni gospodine, dobro si uradio. Ne dozvoli im da uđu silom. Što su ove Gane u usporedbi sa tobom? Mogu li oni pobijediti osobu kakva si ti?
46. Bilo to dobro ili loše neka tvoja dužnost bude obavljena. Ako budeš savladan neće uopće biti nikakvog daljnjeg neprijateljstva.
Brahmâ reče: -
47. Ove riječi prijateljice Ganeśine majke su Ganeśu veoma razveselile, ojačale i ohrabrile.
48. Opasavši se oko struka, vezavši čvrsto svoj turban, on se neustrašio obratio svim Ganama.
Ganeśa reče: -
49. "Ja sam Pârvatin sin. Vi ste Śivine Gane. I ja i vi smo jednaki. Neka vaša dužnost bude sada obavljena.
50. Vi ste svi vratari. Kako to da ja nisam? Vi stojite tamo i ja stojim ovdje. To je izvjesno.
51. Budući da je izvjesno da vi stojite ovdje, vi morate izvršiti Śivine naredbe.
52. O heroji, ja ću sada vjerno izvršiti Pârvatine naredbe. Ja sam odlučio što je odgovarajuće.
53. Stoga, O Śivine Gane, slušajte pažljivo. Vi nećete ući unutra niti silom niti ponizno.
Brahmâ reče: -
54. Nakon što im se Ganeśa odlučno na ovaj način obratio, Gane su se zasramili. Oni su otišli Śivi, ponizno mu se poklonili i stali pred njim.
55. Onda su oni njemu saopćili te vijesti čudesne prirode. Oni su sklopili njihove dlanove, zaustavili njihova ramena, hvalili Śivu i stajali pred njim.
56. Čuvši u detalje vijesti Gana, Śiva je odgovorio, uzimajući u obzir svjetovna pravila ponašanja.
Śiva reče: -
57. "O Gane, slušajte. Bitka možda nije odgvarajuće rješenje. Vi svi ste moji. On je Pârvatin Gana.
58. Ali ako mi budemo ponizni, pojaviti će se glasine da je Śiva podređen svojoj ženi. O Gane, ovo je sigurno ponižavajuće za mene.
59. Politika uzvraćanja istom mjerom je teška. Taj usamljeni Gana je puki dječarac. Kakvo suprostavljanje se može očekivati od njega?
60.O Gane, vi ste svi stručnjaci sa reputacijom u ratnim stvarima. Kako bi se vi mogli odreći rata ponižavajući se na taj način?
61. Kako žena može biti tvrdoglava, naročito prema svom mužu? Pârvati će sigurno požnjeti plod onog što je uradila.
62. Zato, moji hrabri ljudi, pažljivo slušajte moje riječi. Ovaj rat treba voditi na svaki način. Neka se dogodi ono što se treba dogoditi."
Brahmâ reče: -
63. O izvrsni mudrače, O brahminu, nakon što je ovo rekao, Śiva, majstor u raznim božanskim igrama je ostao šuteći, slijedeći načela svjetovnog ponašanja
POGLAVLJE PETNAEST
(Ganeśina bitka)
Brahmâ reče: -
1. Pošto im se Śiva ovako obratio, oni su se spremili i otišli u Śivinu palaču.
2. Videći izvrsne Gane, potpuno opremljene za rat, kako dolaze, Ganeśa im se obratio ovako.
Ganeśa reče: -
3. "Pozdravljeni budite vođe Gana, koji izvršavate naredbe Śive. Ja sam sam i puki dječarac, i ja također izvršavam Pârvatine naredbe.
4. Neka božica vidi snagu njenog sina. I neka Śiva vidi snagu njegovih Gana također.
5. Borba između Pârvatine i Śivine strane je borba između snažne vojske i jednog jedinog mladića. Vi svi ste stručnjaci u ratnim stvarima i već ste se borili u mnogim bitkama.
6. Ja se nikad ranije nisam borio u nijednoj bitci. Ja sam obični dječarac. Ja ću se sada boriti. Ako vi budete osramoćeni, to će biti sramota za Śivu i Pârvati.
7. No to se neće meni dogoditi. Ako ja budem osramoćen, meni će se ustvari dogoditi suprotno. Pârvati i Śiva će biti osramoćeni, ne ja.
8. O vođo Gana, rat će započeti nakon što se ovo realizira. Vi ćete poštovati vašeg gospoda i moju majku.
9. Kakvu vrstu bitke voditi? Neka se dogodi što je predodređeno. Nitko u tri svijeta to ne može spriječiti."
Brahmâ reče: -
10. Nakon što ih je Ganeśa ovako izazvao, oni su pojurili prema njemu sa velikim štapovima i raznim drugim oružjima koja su ukrašavala njihove ruke.
11. Bijesno urličući i uzvikujući "Gledaj, gledaj", Gane su nahrlili na njega.
12. Prvi je došao Nandin i uhvatio njegovu nogu da bi je onda povukao. Onda je Bhrngin navalio na njega i uhvatio njegovu drugu nogu.
13. Prije nego što su Śivine Gane imale vremena da povuku njegove noge Ganeśa ih je udario po njihovim rukama oslobodivši svoje noge.
14. Zatim je uzeo željeznu toljagu, i stojeći na ulazu, njom je izudarao Gane.
15. Nekima su ruke bile slomljene, a nekima leđa. Glave drugih su bile razmrskane, a čela drugih su bila zdrobljena.
16. Koljena nekih su bila slomljena, ramena drugih su bila opaljena. Oni koji su bili sprijeda su bili pogođeni u prsa.
17. Neki su pali na tlo, neki su pobjegli u raznim smjerovima, nekima su noge bile slomljene i neki su pobjegli Śivi.
18 - 19. Upravo kao što srna bježi kada ugleda lava, na isti način su i Gane, kojih je bilo mnoštvo, pobjegli. Ganeśa se vratio na ulaz i ostao tamo.
20. On je izgledao kao uništavatelj sviju, kakav je bog Yama, strašni bog smrti koji uništava sve na kraju Kalpe.
21. U ovo vrijeme, potaknuti od mudraca Nârade, svi bogovi uključujući Vişnua i Indru su došli tamo.
22. Stojeći pred Śivom i klanjajući se pred njim, sa željom da mu mogu predano služiti izvršavajući njegove zapovijedi, oni su rekli - "O gospode, milostivo nam reci što da radimo.
23. Ti si veliki Brahman, gospod sviju, stvoritelj, održavatelj i uništavatelj svih stvorenih bića. Svi su tvoje sluge.
24. Ti si u svojoj suštini bez ikakvih osobina ali tvojom pukom igrom ti preuzimaš Râjas, Sâtva i Tâmas oblike. O gospode, kakvu vrstu igre ti sada igraš?"
Brahmâ reče: -
25. O izvsni mudrače, čuvši njihove riječi i vidjeviši Gane posve skršene, gospod Śiva im se obratio.
26. O izvrsni mudrače, Śiva, gospod sviju, Pârvatin suprug, s meni Brahmi, smijući obrati ovako.
Śiva reče: -
27. "O Brahmâ, slušaj. Dječak stoji na ulazu u moju kuću. On je veoma jak. On ima štap u svojoj ruci. On me sprečava da uđem u kuću.
28. On udara veoma vješto. On je uništio mnoge moje Pârşade. On je silom porazio moje Gane.
29. O Brahmâ, ti sam bi trebao otići tamo. Snažnog mladića bi trebalo smiriti. O Brahmâ, ti ćeš učiniti sve da bi ga podvrgao kontroli."
Brahmâ reče: -
30. Čuvši riječi gospoda i ne mogavši saznati o čemu se radi, uslijed obmanjenosti neznanjem, O dragi, ja sam u pratnji mudraca otišao Ganeśi.
31. Videći me da mu se približavam, Ganeśa je veoma ljutito došao pred mene, te me zgrabio za moje brkove i bradu.
32. Ja sam mu se onda obratio, "Oprosti mi, oprosti mi, O gospode. Ja se nisam došao boriti. Ja sam obični brahmin. Ja sam došao da bih osigurao mir i nikome neću nanijeti zlo."
33. Dok sam ja ovo govorio, O brahmine, herojski Ganeśa, dječak velike snage neobične za dječaka je uzdigao njegovu željeznu toljagu.
34. Vidjevši moćnog Ganeśu da zamahuje željeznom toljagom ja sam smjesta počeo bježati.
35. Ostali su također počeli uzvikivati "Bježmo, bježmo", bivajući napadnuti od strane Ganeśe. Neki su se srušili sami od sebe dok je neke oborio Ganeśa.
36. Neki od njih su u tren oka pobjegli Śivi, te mu sve ispričali o ovom događaju.
37. Vidjevši ih u tom jadnom stanju i čuvši vijesti, Śiva, adept u (božanskim) igrama, se veoma razljutio.
38. On je izdao naredbe Indri i ostalim bogovima, Ganama na čelu sa šesto-glavim (6) Kumârom, goblinima i duhovima.
39. Na Śivinu naredbu svi oni su bili spremni da ubiju Ganeśu. Sa svojim oružjima uzdignutim na odgovarajući način, spremni na borbu, oni su došli iz svih pravaca.
40. Koje god oružje da su imali oni su ga snažno bacali na Ganeśu.
41. Došlo je do velike zbrke u sva tri svijeta. Stanovnici svijeta su se našli u velikoj neprilici i neizvjesnosti.
42. Brahmin životni vijek nije pri kraju, ali ipak cijeli svemir je izgledao kao da mu se događa potpuno uništenje. Izgledalo je kao da je to sigurno Śivina želja.
43. Božanstvo sa šest lica i ostali koji su došli tamo nisu uspijeli efikasno upotrijebiti njihova oružja. Oni su bili veoma iznenađeni.
44. U međuvremenu božica, majka svemira, posebnog znanja, saznala je za cijeli događaj te se veoma razbjesnila.
45. O veliki mudrače, tada i tamo božica je stvorila dvije Śakti radi pomoći njenoj vlastitoj Gani. (Jedna Śakti je strašni aspekt Božice personificirane kao Kâli, Candi i Bhairavi, druga je Durga lijepe žute boje sa nekoliko ruku jašući na tigru strašnog i prijetećeg stava.)
46. O veliki mudrače, jedna Śakti je preuzela veoma žestoki aspekt, te je stajala tamo otvorenih ustiju koja su bila velika kao spilja tamne planine.
47. Ona druga je preuzela oblik munje. Ona je imala mnogo ruku. Ona je bila golema i strašna božica spremna kaznite podle.
48. Oružja koja su bacali bogovi i Gane, one su hvatale svojim ustima, te ih ponovno bacale prema njima.
49. Nijedno oružje bogova se više nije moglo vidjeti oko Ganeśine željezne toljage. Božice su te koje su obavile ovaj čudesni pothvat.
50. Osamljeni dječak je uskomešao i uzburkao golemu neprohodnu vojsku na isti način kao što je prethodno velika planina uzburkala mliječni ocean. (Izraz "girivara", najbolja među planinama, odnosi se na mitsku planinu Meru koja je bila iskorištena i upotrebljena radi uzburkivanja oceana).
51. Indra i ostali bogovi su bili dotučeni od strane samog Ganeśe. Śivine Gane su tada bili uzdrmani i očajni.
52. Učestalo hvatajući dah, bivajući posve uzdrmani njegovim udarcima oni su se sakupili, te su ovako raspravljali.
Bogovi i Gane su govorili: -
53."Što sada uraditi? Gdje ići? On vitla svojom toljagom desno i lijevo."
Brahmâ reče: -
54. U međuvremenu tamo su došle izvrsne nimfe sa cvijećem i sandalovom pastom u rukama. Ti i ostali bogovi koji su bili željni da budu svjedoci ove bitke su došli tamo. O izvrsni mudrače, izvrsna staza nebeskog svoda je bila posve pokrivena njima.
55. Vidjevši bitku oni su bile veoma iznenađeni. Oni nikad prije nisu bili svjedocima bitke kakva je bila ova.
57. Zemlja sa svim oceanima se tresla. Kao rezultat strašne bitke čak su i planine pale dolje.
58. Nebom su se brzo vrtjele planete i zvijezde. Sve je bilo uzdrmano. Bogovi su pobjegli. Gane su učinili isto.
59. Hrabro božanstvo sa šest lica nije pobjeglo. Veliki ratnik je zaustavio svakog i stao na čelo.
60. Ali Gane su se uzaludno borili protiv dviju Śakti. Oružja bogova i Gana su bila slomljena i oduzeta od strane ovih Śaktija.
61. Oni koji su oklijevali uključiti se u bitku otišli su Śivi. Svi bogovi i Gane su pobjegli.
62. Oni koji su u tijelu otišli Śivi klanjajući su mu se obratili "O gospode, tko je ovaj izvrsni Gana?
63. Mi smo čuli da su se bitke vodile i ranije. Čak i sada se vodilo mnogo bitki. Ali ovakva bitka se nikad prije nije vidjela, niti se čulo za neku takvu.
64. O gospode, razmislimo malo o ovom. Inače pobjeda nije moguća. O gospode, jedino si ti spasitelj svijeta. U to nema sumnje."
Brahmâ reče: -
65. Čuvši njihove riječi, gnjevni Rudra je postao još gnjevniji, te je otišao tamo sa njegovim Ganama.
66. Cijela vojska bogova zajedno sa Vişnuom koji je sa sobom nosio svoj disk su uzvikivali u slavu Śivi slijedeći ga.
67. U međuvremenu, klanjajući se Śivi, ti, sa sklopljenim dlanovima u znak poštovanja, O Nârada, ovako si govorio.
Nârada reče: -
68. "O gospode bogova, molim te slušaj moje riječi. Ti si sve-prožimajući gospod i stručnjak u raznim igrama.
69. Igrajujući ove igre, ti si uništio nadutost Gana. O Śankara, ti si također uništio drskost bogova dajući ovom Ganeśi mnogo snage.
70. O gospode Śiva, tvoja vlastita čudesna snaga je poznata cijelom svijetu, ti koji bez ičije pomoći otklanjaš teškoće sviju.
71. O gospode koji si sklon svojim posvećenicima., ne prepuštaj se ovoj igri. Milostivo iskaži čast svojim vlastitim Ganama na podesan način i založi se za njihov rast.
72. O dodjelitelju oblasti Brahmana, požuri i ubij ga sada u tvojoj igri". O Nârada, nakon što si ovo rekao, ti si nestao sa tog mjesta.
POGAVLJE ŠESNAEST
(Ganeśina glava je odsječena tokom bitke)
Brahmâ reče: -
1. O Nârada, čuvši tvoje riječi, veliki gospod koji dodjeljuje blagoslove svojim posvećenicima je odlučio da se bori sa dječakom.
2. On je pozvao Vişnua, te se posavjetovao sa njim. Zatim je sa velikom vojskom i sbogovima, On, tro-oki gospod, stao licem u lice sa njim.
3. Prisjetivši se Śivinih lotosovih stopala, bogovi, na koje je Śiva milostivo pogledao, velike snage, i snažno klicajući, su se počeli boriti sa njim.
4. Vişnu, velike snage, hrabrosti i vještine i posjedujući moćna božanska oružja i Śivin oblik se borio sa njim.
5. Ganeśa je pogodio sve glavne bogove snjegovim štapom. On je također iznenada udario i Vişnua. Heroj je dobivao veliku snagu od Śaktija.
6. O mudrače, svi bogovi uključujući i Vişnua su bili pogođeni njegovim štapom. Oni su bili oslabljeni u snazi i odvraćeni nazad.
7. O mudrače, nakon bitke koja je trajala dugo vremena i videći strahovitog Ganeśu, čak je i Śiva bio veoma iznenađen.
8. Stojeći usred vojske Śiva je mislio kako bi se njega moglo ubiti samo koristeći se nekom varkom.
9 - 10. Kada se gospod Śiva koji je bez osobina ali koji je ipak preuzeo oblik, pojavio u bitci, kada je Vişnu također došao tamo, bogovi i Gane su bili veoa ushićeni. Oni su se sakupili, te su počeli klicati.
11. Zatim je Ganeśa, herojski Śaktin sin, slijedeći put heroja, najprije iskazao poštovanje (tj. udario) štapom Vişnua, koji dodjeljuje sreću svima.
12 - 13. Vişnu se tada obratio Śivi ovako - "Ja ću ga na neki način obmanuti. Onda ga ti ubij, o gospode. Bez primjene varke njega se ne može ubiti. On je Tâmasika prirode i nepristupačan." Iznoseći ove misli Śivi, Vişnu je dobio Śivinu dozvolu, te se angažirao u aktivnostima obmanjivanja.
14. O mudrače, videći Vişnua u svojem djelovanju dvije Śakti su predali svju snagu Ganeśi i tada su nestale.
15. Pošto su se dvije Śakti nestale iz vidnog polja, Ganeśa, sa više snage koju je uvukao u sebe, zavitlao je željeznom toljagom prema mjestu na kojem je stajao Vişnu.
16. Nakon prisjećanja na Śivu, velikog gospoda, sklonog njegovim posvećenicima, Vişnu je izbjegao ovom udarcu.
17. Videći njegovo lice razbješnjeli Śiva je uzeo svoj trišul sa željom da se bori, te je otišao na mjesto događanja.
18. Pârvatin sin, velike snage i hrabrosti, vidio je da je Śiva, veliki gospod sa trozubcem u njegovoj ruci, došao tamo da se bori sa njim do kraja.
19. Ganeśa, veliki heroj, kojeg Pârvati i Śakti učinile još snažnijim se sjetilo lotosovih stopala njegove majke, te je svojom Śakti udario Śivu u njegovu ruku.
20. Od toga je iz Śivine ruke ispao trišul. Videći ovo, Śiva, izvor velikog uživanja i zaštite je uzdigao njegov luk Pinâku.
21. Ganeśa je onda oborio Śivin luk na pod uz pomoć njegove željezne toljage. Pet Śivinih ruku su također bile pogođene. On je uzeo trozubac sa njegovih ostalih pet ruku.
22. Śiva, koji je slijedio svjetovna pravila, je mislio: "Jao, ovo je bilo strašno čak za mene. Kakvo je onda čudo da su Gane prošle tako loše?"
23. U međuvremenu, herojski Ganeśa, obdaren sa ogromnom snagom dobivenom od strane Śakti, udario (udarao) je bogove i Gane sa njegovom željeznom toljagom.
24. Bogovi i Gane, obasuti Ganeśinim udarcima, su pobjegli u deset smjerova. Nitko od njih nije ostao na bojnom polju.
25 - 27. Videći Ganeśu, Vişnu reče - "On je blagoslovljen. On je veliki heroj velike snage. On je hrabar i veliki borac. Vidio sam mnogo bogova, demona, Yakşasa, Gandharva, i Râkşasa. Nitko u sva tri svijeta nije ravan Ganeśi glede izvrsnosti, oblika, izgleda, hrabrosti i ostalih osobina."
28. Ganeśa, Śaktin sin, je zavitlao željeznom toljagom i bacio je na Vişnua, iako je on ovako govorio.
29. Prisjetivši se Śivinih lotosovih stopala, Vişnu je podigao njegov disk i njim rascijepio željeznu toljagu.
30. Ganeśa je bacio komad toljage na Vişnua, ali je njega uhvatila ptica Garuda i tako ga onesposobila.
31. Tako su se dva heroja, Vişnu i Ganeśa, borili dugo vremena.
32. Zatim je najčuveniji među herojima, Pârvatin sin podigao štap snage bez premca prisjećajući se Śive, te je njim udario Vişnua.
33. Udaren tim nesnošljivim udarcem, Vişnu je pao na tlo. Ali on je brzo ustao, te se nastavio boriti sa Pârvatinim sinom.
34. Stvarajući ovu priliku, Śiva, božanstvo koje sa sobom nosi trouzubac, došao je tamo i odsjeklo Ganeśinu glavu.
35. O Nârada, kada je Ganeśina glava bila odsječena, vojske bogova i Gane su odahnule.
36. Ti, Nârada, došao si tamo i upoznao Pârvati s onim što se desilo rekavši joj - "O ponosna ženo, slušaj. Ti se nemoj odreći svog ponosa i ugleda."
37. O Nârada, rekavši ovo, ti, koji voliš svađe, si nestao odatle. Ti si nepromjenjivi mudrac i sljedbenik Śivinih sklonosti.
POGLAVLJE SEDAMNAEST
(Ganeśino ponovno oživljenje)
Nârada reče: -
1. O Brahmâ, velikog intelekta, pričaj dalje. Što je velika božica Pârvati uradila kada je čula cijelu vijest? Želim to čuti u detalje.
Brahmâ reče: -
2. O najčuveniji među mudracima, slušaj. Ja ću govoriti o priči o majci svijeta onako kako se ona nadalje odvila.
3. Nakon što je Ganeśa bio ubijen, Gane su veselo klicali. Oni su svirali bubnjeve i ostale instrumente.
4. Nakon što je Śiva odsjekao Ganeśinu glavu, iako je i njemu samom bilo žao, božica Pârvati se veoma razbjesnila, O veliki mudrače.
5. Pârvati je govorila - "O, što da radim? Gdje da idem? Jao, velika žalost je pala na mene. Kako se riješiti ove nesreće, ove velike žalosti?
6. Moj sin je ubijen od strane svih bogova i Guna. Ja ću ih sve uništiti ili stvoriti veliki potop."
7. Ovako jadikujući, velika božica svih svjetova je ljutito u trenu stvorila stotine i tisuće Śakti.
8. Śaktiji koje su na ovaj način bile stvorene, su se poklonile Pârvati, majci svemira i sjajno plamteći su rekle - "O majko, reci što da radimo."
9. O veliki mudrače, čuvši to, Pârvati, Śivina Śakti, Prakrti, velika Mâyâ, veoma bijesna, im se obratila.
Božica je rekla: -
10. "O Śaktiji, o božice, na moju naredbu vi ćete sada stvoriti veliku poplavu. Glede ovoga vi ne trebate oklijevati.
11. O prijateljice, silom požderite sve ove mudrace, bogove, Yakşase, Râkşase koji pripadaju nama i drugima."
Brahmâ reče: -
12. Primivši ovu njenu naredbu, razbješnjele Śaktiji su bile spremne da unište bogove i ostale.
13. Upravo kao što vatra uništava suhu travu, na isti način su i ove Śakti bile spremne uništavati.
14 - 15. Bilo da se radilo o Vođama Gana ili Vişnuu, Brahmi ili Śivi, Indri ili Kuberi, Skandi ili Suncu - Śakti su počele uništavati sve njih. Gdje god da je netko pogledao, Śakti su bile tamo prisutne.
16. Karâle (Zastrašujuće), Kubjake (grbave), Khanje (šepave), Lambaśirśe (visokoglave) nebrojene Śakti su uzimale bogove svojim rukama i stavljale ih u svoja vlastita usta.
17 - 18. Videći što se događa, Śiva, Brahmâ, Vişnu, Indra i ostali bogovi, Gane i mudraci su bili u neizvjesnosti glede toga što Božica Pârvati namjerava uraditi, je li to možda konačno uništenje.
19. Svi oni su se sakupili zajedno, te su raspravljali - "Što sada uraditi? Razmislimo." Ovako raspravljajući oni su nastavili.
20. "Olakšanje bi bilo moguće jedino ako bi se božici Pârvati udovoljilo; ne drugačije, čak i sa maksimum našeg napora.
21. Čak i Śiva koji je stručnjak u raznim igrama, te obmanjuje sve nas, izgleda očajan kao običan čovjek.
22. Pârvati se tako razbijesnila da se nitko nije usudio stajati pred njom.
23. Bilo da je osoba pripadala njoj ili drugima, bilo da se radilo o bogu, demonu, Gani, čuvarima četiri strane svijeta, Yakşi, Kinnari, Mudracu, Brahmi, Vişnuu ili čak o gospodu Śivi, nitko nije mogao stajati pred Parvati.
24. Videći njezin blještavi sjaj, koji je sagorijevao sve oko sebe, svi oni su se prepali, te su stajali daleko od nje.
26. U međuvremenu, o mudrače Nârada, ti, božanski vizionar, si došao tamo radi sreće bogova i Gana.
27. Nakon što si se poklonio meni, Brahmi, Vişnuu i Śivi, ti si rekao - "Smislimo i uradimo nešto zajednički."
28. Onda su bogovi raspravljali sa tobom koji si plemenite duše, govoreći - "Kako se riješiti našeg jada?" Onda su bogovi rekli:
29. "Sve dok nam božica Pârvati ne iskaže naklonost neće biti sreće. Drugačije neće biti."
30. Ti i ostali mudraci ste otišli Pârvati da bi ublažili njen bijes. Vi ste je onda pokušali umiriti.
31. Vi ste joj se poklonili, te je hvalili sa mnogim hvalospjevima. Vi ste joj pokušali udovoljiti iskazujući vašu predanost, te ste na zapovijed bogova i Gana ovako govorili.
Nebeski mudraci su rekli: -
32. "O Majko svemira, nakloni tebi. Nakloni tebi, O Śiva. Nakloni tebi, O Candikâ. Nakloni tebi, Kalyâni.
33. O Majko, jedino si ti prvotna Śakti. Ti si vječni uzrok kreacije. Jedino si ti održavajuća snaga. Jedino si ti uzrok nestajanja (svemira).
O božice, budi milostiva. Neka mir prevlada. Nakloni tebi. O božice, tri svijeta su uzdrmana tvojim bijesom.
Brahmâ reče: -
35. Ovako hvaljena od strane tebe i ostalih mudraca ona je bijesno bacila pogled na vas. Ona nije rekla ništa.
36. Onda su se mudraci poklonili njenim lotosovim stopalima te, su joj se obratili poniznim glasom i sa predanošću, držeći sklopljene dlanove u znak poštovanja.
Mudraci su rekli: -
37. O božice, oprosti, oprosti. Izgleda da je konačno uništenje blizu. Tvoj gospod je ovdje. O Majko, ti ga vidiš.
38. Što smo mi, bogovi, Vişnu, Brahmâ i ostali? Mi smo jedino tvoji podanici. Mi stojimo ovdje sa sklopljenim dlanovima u znak poštovanja.
39. O velika božice, našim krivicama treba oprostiti. Mi smo uznemireni i očajni. O Pârvati, daj nam mir.
Brahmâ reče: -
40. Nakon što su ovo rekli, uznemireni i očajni mudraci su ostali stajati pred božicom sa njihovim dlanovima sklopljenim u znak poštovanja.
41. Čuvši njihove riječi Pârvati je bila zadovoljna, te je odgovorila mudracima sa njenim umom punom samilosti.
Božica je rekla: -
42 - 43. Ako moj sin ponovno oživi, neće biti daljnjeg uništenja. Ako vi njemu možete osigurati častan status i položaj među vama kao glavnom oficiru (vođi), biti će mir na svijetu. Inače nikad nećete biti sretni.
Brahmâ reče: -
44. Tako upozoreni, ti i ostali mudraci ste se vratili, te sve u detalje iznijeli svim bogovima.
45. Čuvši to, Indra i ostali bogovi su sklopili njihove dlanove u znak poštovanja, te su ponizno iznijeli Śivi ono što su čuli.
46. Čuvši što su bogovi rekli, Śiva je rekao - "Da bi došlo do mira u svim svjetovima, tako će biti."
47. "Vi ćete ići u smjeru sjevera i koju god prvu osobu da sretnete, otkinite njenu glavu i stavite je na ovo tijelo."
Brahmâ reče: -
48. Oni su se onda pokorili Śivinim naredbama te, su djelovali u skladu sa njima. Oni su donijeli bezglavo Ganeśino tijelo i oprali ga.
49. Oni su mu iskazali čast, te su krenuli ka sjeveru. Prvi koga su sreli je bio slon sa jednom kljovom.
50 - 51. Oni su uzeli njegovu glavu i postavili je na Ganeśino tijelo. Nakon što su to uradili, bogovi su se poklonili Śivi, Vişnuu i Brahmi, te su rekli - "Ono što si nam ti naredio, to smo uradili. Neka preostali dio zadatka sada bude obavljen."
52. Tada su Pârşade sjajili sretno. Nakon što su izrekli svoje riječi, oni su napeto čekali što će reći Śiva.
53. Onda su se Brahmâ, Vişni i ostali bogovi obratili gospodu Śivi koji nije pod utjecajem loših efekata guna (kvaliteta) od kojih je sastavljen ovaj svijet.
54. Oni su rekli - "Pošto smo svi mi rođeni od tvoje briljantne Energije, neka ta Energija uđe u ovo tijelo recitiranjem vedskih mantri.
55. Kazavši to, oni su zajedno poprskali svetm vodom, prizvanu mantrama, na to tijelo, ponavljajući Božje Ime.
56. Čim je voda dotakla tijelo ono je bilo oživljeno i sjedinjeno sa sviješću. Kako je Śiva želio, dijete se probudilo iz sna.
57. Ono je bilo zgodno, krajnje lijepo. Imalo je lice slona. Bilo je crvenog tena. Ono je bilo razdragano, smješećega lica. Bilo je blistavo i lijepog lika.
58. O veliki mudrače, videći oživljenog Pârvatinog sina, svi oni su se radovali i njihovom jadu je došao kraj.
59. Oni su ga ushićeno pokazali božici. Videći da je on bio vraćen u život, božica je bila presretna.
POGLAVLJE OSAMNAEST
(Ganeśa okrunjen kao vođa Gana)
Nârada reče: -
1. O gospode podanika, nakon što je Pârvatin sin bio oživljen i nakon što ga je božica ugledala, što se onda dogodilo? Molim te, pričaj mi o tome.
Brahmâ reče: -
2. O veliki mudrače, slušaj što se tamo dogodilo nakon što je Pârvatin sin bio oživljen i nakon što ga je ona ugledala. Ja ću ti opisati slavlje koje je nastalo.
3. O mudrače, taj Pârvatin sin je bio oživljen. On je bio slobodan od tjeskoba i nemira. Onda su ga bogovi okrunili kao vođu Gana.
4. Videći ga, Pârvati je bila veoma ushićena. Uzevši ga u obje ruke ona ga je radosno obgrlila.
5. Ona mu je onda s ljubavlju dala raznu odjeću i ukrase.
6. Čast mu je iskazala božica koja mu je dodijelila sve Siddhije (nadnaravne sposobnosti) i koja ga je dotaknula sa njenom rukom koja otklanja svaku nesreću.
7. Nakon obožavanja njenog sina, ljubeći njegovo lice ona mu je sa naklonošću dodijelila blagodati i rekla - "Od tvog rođenja ti si imao mnoštvo nevolja.
8. Sada si ti blagoslovljen i zadovoljen. Među svim bogovima tebe će obožavati prvog. Nikakva nesreća te neće moći dotaknuti.
9. Na tvom licu sada je vidljiva svjetlocrvena boja. Zato će se tebe uvijek obožavati svjetlocrvenom bojom.
10 - 12. Onome koji te obožava sa cvijećem, sandalovom pastom, mirisima, povoljnom hranom, nuđenjima (tokom puje i u ceremonijama vatre), Nirajana ritualima, listovima betela, dobrotvornim darovima, kruženjem oko tebe i naklonima, sve će želje biti ispunjene. Sve vrste prepreka će zasigurno biti otklonjene."
13. Nakon što je ovo rekla, ona je opet obožavala njenog dobrog sina sa raznim artiklima.
14. O Brahmine, zatim je zahvaljujući milostivim Pârvatinim blagoslovima smjesta zavladao mir među bogovima i posebno među Ganama.
15. U međuvremenu, Indra i ostali bogovi su radosno hvalili Śivu, te su ga ponizno doveli do Pârvati.
16. Nakon što su joj ugodili, oni su postavili dječaka u njeno krilo radi sreće tri svijeta.
17. Stavivši svoju lotosovu ruku na njegovu glavu, Śiva je rekao bogovima - "Ovo je moj drugi sin."
18 - 19. Ustajući i klanjaući se Śivi, Pârvati, Vişnuu i meni, Ganeśa je stao ispred tebe (Nârade) i ostalih mudraca, te je rekao - "Moja krivica će biti oproštena. Nadutost je osobina ljudske prirode."
20. Nas troje, Śiva, Vişnu i ja, nakon dodijeljivanja izvrsnih blagodati Ganeśi, smo se istodobno sa zadovoljstvom obratili bogovima.
21. "O veliki bogovi, upravo kao što se nas troje obožava u sva tri svijeta, isto tako ćete vi svi obožavati njega."
22. Svi mi smo potomci drevne prirode. On je također isti i stoga vrijedan obožavanja. On je otklonitelj svih prepreka i dodjeljitelj plodova svih rituala.
23. Njega će se obožavati prvog i tek će se onda obožavati nas. Bez obožavanja njega nema niti obožavanja nas.
24. Ako se druga božanstva budu obožavala bez da se on ne bude obožavao, osoba će biti lišena rezutata tog rituala."
25 - 26. Nakon što smo ovo rekli, mi smo ga obožavali. Śiva je obožavao Ganeśu sa raznim artiklima za obožavanje. Zatim ga je obožavao Vişnu. Ja, Brahmâ, i Pârvati smo ga također obožavali. Zatim su ga sa velikom radošću obožavali svi bogovi i Gane.
27. Da bi se udovoljilo Pârvati, Ganeśa je bio proglašen glavnim vođom od strane svih, Brahme, Vişnua, Śive i ostalih.
28. Zatim, sa radosnim srcem, Pârvati, koja je uvijek naklona prema svima na svijetu, mu je dodijelila nekoliko blagodati.
Śiva reče: -
29. "O Pârvatin sine, ja sam zadovoljan, nema dvojbe glede toga. Budući sam ja zadovoljan, cijeli svemir je zadovoljan. Nitko neće biti protiv toga.
30. Budući da si ti, premda dječak, iskazao veliku smionost kao Pârvatin sin, ti ćeš uvijek ostati briljantan i sretan.
31. Neka tvoje ime bude najpovoljnije glede uništenja prepreka. Budi sada glavni oficir (vođa) svih mojih Gana i vrijedan da te se obožava."
32. Nakon što je ovo rekao, Śiva je ustanovio nekoliko oblika obožavanja i smjesta mu dodijelio blagoslove.
33. Bogovi, Gane i nebeske djeve su radosno pjevali pjesme, plesali i svirali na muzičkim instrumentima.
34. Radosni Śiva, gospod velike duše, Ganeśi je dodijelio još jednu blagodat.
35 - 37. On je rekao - "O Ganeśa, ti si rođen u prvoj Prahari četvrtog dana u tamnoj polovici Bhadra ustiju u povoljan sat izlaska mjeseca. Budući je tvoj oblik nastao iz dobrog Pârvatinog uma, tvoja izvrsna Vrata (zavjet) će se obavljati na sam taj Tithi (dana) ili počevši od tog dana. On (Vrata) će biti veoma povoljan i pomagati će u postignuću svih Siddhija.
38. Na zapovijed nas dvoje, Vrata će se obavljati do četiri dana pri kraju godine.
39. Neka oni koji žude za vrhunskom srećom na svijetu predano, u skladu sa pravilima, obožavaju tebe na razne načine četvrtog dana.
40. Četvrtog Lakşminog dana u mesecu Mârgaśira čovjek se treba rano ujutro oprati i povjeriti Vratu (zavjet) brahminima.
41. On treba obaviti obožavanje sa Durvâ travom i držati se posta. Nakon što je Prahara prošla, u noći čovjek se treba okupati i obaviti obožavanje.
42 - 43. Kip treba napraviti od metala, koralja, bijelog Arka cvijeća ili gline. Posvećenik ga treba postaviti i obožavati čista srca, sa mirisima raznih vrsta, božanskom pastom od sandala i cvijećem.
44 - 45. Za obožavanje treba upotrijebiti pregršt Durvâ trave sa tri čvora i bez korijenja. Treba biti stotinu i jedna mladica. Lik treba obožavati sa dvadeset jednom mladicom. Ganeśu treba ukrasiiti sa mirisom, svijećama i različitim vrstama hrane (koja mu se treba ponuditi).
46. Nakon što te je obožavao raznim artiklima kao što su betel i td., i nakon što te je hvalio sa hvalospjevima, posvećenik treba obožavati polumjesec.
47. Nakon toga, on treba sa radošću i sa dužnim poštovanjem hraniti brahmine slatkišima. On sam treba uzimati iste i izbjegavati sol.
48. Na ovaj način ritual će formalno biti dovršen. Onda se on treba prisjetiti Ganeśe. Na ovaj način zavjet će biti uspješno završen.
49. Nakon što je zavjet pravilno završen, posvećenik treba obaviti ritual službenog zaključenja radi dovršenja Vrate.
50. Na moju zapovijed, dvanaest brahmina će trebati hraniti. Nakon postavljanja vrča obožavati će se tvoj lik.
51. Nakon crtanja dijagrama lotosa sa osam listova na tlu u skladu sa vedskim nalozima, ljudi naprednih nazora, koji nemaju nesklonosti prema potrošnji novca, trebaju obaviti žrtvovanje.
52. Dvije žene i dva znalca treba obožavati i hraniti ispred lika na dogovarajući način.
53. Posvećenik treba ostati budan tokom noći i obaviti obožavanje ujutro. Nakon toga (radi dobrobiti i ponovnog povratka) treba obaviti rituale službenog dovršenja sa mantrom "Kşemâya Punarâgamanâya Ca.
54. Posvećenja, kao i dobre želje, će biti primljene od tebe. Da bi se zavjet učinio kompletnim, trebati će se ponuditi pregršti cvijeća.
55. Nakon naklona trebaju se obaviti različite rutinske. Onaj koji obavi (obavlja) Zavjete na ovaj način, može za sebe osigurati željene plodove.
56. O Ganeśa, onome koji sa vjerom obavi tvoje obožavanje prema njegovim sposobnostima, sve želje će biti ostvarene.
57. Posvećenik će tebe, gospoda Gana, trebati obožavati sa svijetlocrvenom bojom, pastom od sandala, sirovim rižinim zrnjem i Ketaka cvijećem kao i ostalim službama.
58. Oni koji te budu predano obožavali sa radnjama obožavanja postići će uspjeh. Njihove zapreke će biti uništene.
59. Ove zavjete moći će obožavati ljudi svih kasta, posebno žene, kao i kraljevi koji teže za napretkom.
60. Onaj koji se pridržava ovog zavjeta će sigurno dobiti što god on (ona) želi. Stoga će tebe uvijek obožavati oni, bez obzira tko su, koji žele da im se ostvare njihove želje."
Brahmâ reče: -
61 - 62. Kada je Śiva ovo rekao Ganeśi velike duše, O mudrače, bogovi, mudraci i Gane, miljenici Śive su rekli - "Neka bude tako", te su obožavali Ganeśu prema propisanim ritualima.
63. Sve Gane su se posebno poklonili Ganeśi i obožavali ga sa mnogo poštovanja sa raznim artilkima.
64. O veliki mudrače, kako ja mogu čak sa mojih četvoro ustiju opisati neopisivu Pârvatinu radost?
65. Božanski bubnjevi su odzvanjali. Nebeske djeve su plesale. Vođe Gandharva su pjevali. Oni su bili obasuti cvijećem.
66. Nakon što je Ganeśa bio postavljen za vođu Gana, cijeli svijet je zadobio mir i svoj normalni tok. Veselo slavlje je bilo u toku. Sa svim jadima je bilo gotovo.
67.O Nârada, Śiva i Pârvati su se posebno radovali. Zahvaljujući obilju dobrog i povoljnog svi i sve su bili sretni.
68 - 69. Bogovi i mudraci koji su došli tamo su se vratili na Śivinu naredbu, stalno iznova hvaleći Pârvati, Ganeśu i Śivu govoreći "O, kakva bitka!"
70. Kada je bijes napustio Pârvati, Śiva i ona su se ponašali kao i prije.
71. Sa željom za dobrobiti svjetova, veliko božanstvo angažirano u aktivnostima posvećenika je dodjeljivalo razne vrste sreće.
72. Vişnu i ja smo se oprostili od Śive i nakon iskazivanja poštovanja Pârvati i Śivi mi smo se vratili u naša obitavališta.
73. O sveti mudrače Nârada, nakon pjevanja o slavi Pârvati i Śive i nakon opraštanja od njih ti si se također vratio u tvoje obitavalište.
74. Tako na tvoj zahtjev, ja sam sa velikim poštovanjem ispričao veličanstvenu priču o Pârvati, Śivi i Ganeśi.
75. Tko god čuje (sluša) ovu priču čistog uma, zadobiti će sve što je povoljno, te će biti obitavalište sreće.
76. Oni koji nemaju djece dobiti će sina, siromašni će dobiti bogatstvo; onaj koji traži ženu dobiti će ženu i onaj koji želi djecu dobiti će potomke.
77. Bolestan čovjek će ozdraviti; nesretni će postati sretni. Žena bez djece, osiromašena, otjerana, ponovno će se spojiti sa mužem.
78 - 79. Ožalošćeni će biti oslobođeni žalosti, u to nema sumnje. Kuća u kojoj se nalazi ova priča će bez sumnje biti povoljna. Onome koji sa čistim umom sluša ovu priču u vrijeme putovanja ili na svetoj prigodi, sve će želje biti ostvarene, zahvaljujući milosti gospoda Ganeśe.
POGLAVLJE DEVETNAEST
(Ganeśino vjenčanje)
Nârada reče: -
1. O dragi oče, sada je opisana izvrsna priča o rođenju Ganeśe i njegovom božanskm smionom vladanju.
2. O dragi oče, O gospode bogova, što se dogodilo nakon toga? Molim te, ispričaj mi to. Velika divota Pârvati i Śive uzrokuje veliko zadovoljstvo.
Brahmâ reče: -
3. O izvrsni mudrače, ti si postavio povoljno pitanje sa umom sklonim božanskoj mudrosti. Slušaj pažljivo, O izvrsni mudrače, Ja ću ti sada pričati o tome.
4. O izvrsni brahmine, često gledajući božanske igre oba sina (Kârttikeye i Ganeśe), Pârvatina i Śivina ljubav se povećavala.
5. Sreća roditelja nije poznavala granice. Sinovi su se također radosno i sretno zabavljali.
6. O veliki mudrače, sinovi su sa velikom predanošću služili svojim roditeljima.
7. Ljubav i simpatije roditelja prema šesto-glavom gospodu i Ganeśi je narasla do obujma tako velikog kao pun mjesec.
8. O nebeski mudrače, jednom su dragi roditelji Pârvati i Śiva vodili tajni razgovor.
9. Oni su držali da su dva sina došla u dob prikladnu za brak, te su mislili kako najbolje proslaviti njihovo vjenčanje.
10. Gospod Kârttikeya sa šest glava je bio njihov veliki voljeni sin. Ganeśa isto tako. Misleći ovako oni su bili zabrinuti i ushićeni.
11. O mudrače, saznavši za mišljenje njihovih roditelja sinovi su također bili željni da se ožene.
12. "Ja ću se oženiti, ja ću se oženiti" - govoreći ovako jedan drugom oni su se uvijek međusobno svađali.
13. Par, vladari svijeta, čuvši njihove riječi su se, slijedeći svjetovna pravila, veoma iznenadili.
14. Nakon razmišljanja o redoslijedu proslave njihovog vjenčanja, oni su pronašli čudesno rješenje.
15. Onda su oni jednom pozvali njihove sinove, te im se ovako obratili.
Śiva i Pârvati rekoše: -
16. "O dobri sinovi, mi smo odredili pravila koja će vas odvesti ka sreći. Slušajte pažljivo. Mi ćemo vam reći istinu.
17. Vas obojica ste dobri sinovi i jednaki u našim očima. Mi ne pravimo razliku među vama. Stoga je određen uvjet koji je koristan za vas obojicu.
18. Povoljno vjenčanje će biti proslavljeno za onog koji ovdje dođi prvi, nakon što okruži cijelu zemlju."
Brahmâ reče: -
19. Čuvši njihove riječi, moćni Kumâra je smjesta krenuo sa određene točke, sa ciljem da okruži zemlju.
20. No Ganeśa, izvrsnog intelekta, je ostao razmišljajući svojim oštroumnim umom..
21. On je mislio - "Što sada uraditi? Gdje ići? Ja ne mogu prijeći zemlju. Ja ne mogu ići tako daleko. U najboljem slučaju mogu prijeći jednu Krošu. Preko toga dalje ne moogu otići.
22. Kakva je to sreća koju se zadobije nakon okruženja zemlje?" Pažljivo slušaj što je Ganeśa uradio nakon ovakvog ramišljanja.
23. On je obavio ritualno pranje, te se vratio kući. Onda se obratio njogovom ocu i majci.
Ganeśa je rekao: -
24. "Radi vašeg obožavanja, ja sam ovdje postavio dva sjedala. Dragi roditelji, molim vas da sjednete. Neka moja želja bude ispunjena."
Brahmâ reče: -
25. Čuvši njegove riječi, Pârvati i Śiva su sjeli na sjedala da bi primili obožavanje.
26. Ganeśa ih je obožavao, te je obišao oko njih sedam puta i sedam puta im se poklonio.
27. Sastavivši svoje dlanove u znak poštovanja i predano hvaleći svoje roditelje, uzdrmane njegovom ljubavlju i simpatijama, Ganeśa, ocean inteligencije, je govorio.
Ganeśa je rekao: -
28. "O majko, O oče, molim vas slušajte moje teške riječi. Moje povoljno vjenčanje će biti proslavljeno vrlo brzo."
Brahmâ reče: -
29. Čuvši riječi uzvišenog Ganeśe, roditelji su se obratili njemu, spremištu velikog intelekta.
Śiva i Pârvati rekoše: -
30. "Ti ćeš obići zemlju sa svim njenim šumama. Kumâra je već otišao. Počni i ti i vrati se prvi."
Brahmâ reče: -
31. Čuvši riječi svojih roditelja, Ganeśa je smjesta odgovorio žustro, ali sa nešto suzdržanosti.
Ganeśa reče: -
32. "O majko, O oče, vi ste inteligentni i utjelovljenje čistoće. Stoga, O izvrsni roditelji, vama bi moglo goditi da čujete moje istinite riječi.
33. Ja sam obišao zemlju sedam puta. Zašto onda moji roditelji govore ovako?"
Brama reče: -
34. Čuvši njegove riječi, roditelji skloni igrama, slijedeći svjetovna pravila, su mu se obratili ovako.
Roditelji rekoše: -
35. "O sine, kada si ti obišao veliku zemlju, koja se sastoji od sedam kontinenata koje okružuju Oceani i koji se sastoje od golemih đungli?"
Brahmâ reče: -
36. O mudrače, čuvši riječi Pârvati i Śive, Ganeśa, spremište velike mudrosti, je rekao ovo.
Ganeša reče: -
37. Obožavajući vas, Pârvati i Śivu, ja sam inteligentno obišao zemlju koja se sastoji od sedam kontinenata i velikih oceana.
38. Zar to nije mišljenje Veda ili Śâstra ili nekog drugog svetog mišljenja? Je li to istina ili ne?
39. Onaj koji obožava i okružuje svoje roditelje će sigurno zadobiti rezultate i zasluge ravne obilaženju zemlje.
40. Onaj koji ostavi svoje roditelje kod kuće i otiđe na hodočašće čini grijeh njihovog ubojstva.
41. Sveti centar sina se sastoji od lotosovih stopala njegovih roditelja. Ostali sveti centri se mogu dosegnuti jedino nakon odlaska na veliku udaljenost.
42. Ovaj sveti centar je blizu i pri ruci, lako pristupačan, te je sredstvo izražaja vrline. Jer za sina i ženu, povoljni centar je u samoj kući.
43. Ove stvari se često spominju u Śâstrama i Vedama. Zar ćete ih vi sada izvrnuti?
44. Ako uradite tako, vi sami ćete se pokazati dvoličnim. Čak i Vede će se pokazati lažnim. U to nema sumnje.
45. Neka moje povoljno vjenčanje bude brzo proslavljeno. U suprotnom neka Vede i Śâstre budu proglašene lažnima.
46. Između dvije mogućnosti treba izabrati onu koja je izvrsna, O roditelji, utjelovljenja čistoće."
Brahmâ reče: -
47. Tako govoreći, Ganeśa, izvrsnog intelekta, mudrosti i prvi među inteligentnim osobama je ostao šuteći.
48. Čuvši njegove riječi, Pârvati i Śiva, vladari svemira, su bili veoma iznenađeni.
49. Zatim su Śiva i Pârvati hvalili svog sina koji je bio pametan i inteligentan, te su mu se obratili ovim riječima.
Śiva i Pârvati rekoše: -
50. "O sine, ti si najviša duša i tvoje misli su čiste. Ono što si ti rekao je istina i ne može biti drugačije.
51. Kada se nesreća pojavi, ako je osoba veoma inteligentna, njene nesreće nestaju kao što tama nestaje kada sunce izlazi.
52. Onaj koji posjeduje inteligenciju posjeduje i snagu. Kako onaj koji nema inteligencije može imati snagu? Ponosni lav je bio bačen u bunar varkom malog zeca. (Odnosi se na priču o lavu i zecu u Pancatantri).
53. Štogod je u Vedama, Śâstrama i Purânama rečeno o tome kako bi se mladić trebao ponašati, sve to si ti uradio, naime, slijeđenje vrline.
54. Ono što si ti izvršio trebao bi raditi svatko. Mi smo tome iskazali poštovanje. To sada neće biti promijenjeno."
Brahmâ reče: -
54. Nakon ovog kazivanja i zadovoljenja Ganeśe, oceana inteligencije, oni su odlučili obaviti njegovo vjenčanje.
POGLAVLJE DVADESET
(Proslava Ganeśinog vjenčanja)
Brahmâ reče: -
1. U međuvremenu Prajapatija Viśvarupu je veoma obradovalo saznanje o njihovoj namjeri.
2. Prajapati Viśvarupa je imao dvije kćeri božanskog izgleda. One su bile poznate kao Siddhi i Buddhi. Svaki dio njihova tijela je bio prekrasan.
3. Gospod Śiva i Pârvati su veselo proslavili Ganeśino vjenčanje sa njima.
4. Ushićeni bogovi su prisustvovali njihovom vjenčanju, kako su željeli Śiva i Pârvati.
5. Viśvakarma je napravio sve pripreme za vjenčanje. Mudraci i bogovi su bili puni velike radosti.
6. Sreća koju je Ganeśa zadobio uslijed ovog vjenčanja, O mudrače, se ne može opisati na odgovarajući način.
7. Nakon nekog vremena Ganeśa je dobio dva sina, jednog od svake žene. Oni su bili obdareni božanskim izgledom i osobinama.
8. Siddhi je rodila sina Kşemu dok je Buddhi rodila veoma sjajnog Lâbhu.
9. Dok je Ganeśa uživao u neopisivoj sreći, drugi sin se vratio nakon što je okružio zemlju.
10. Tada si mu se obratio ti, Nârada, velika duša, ovako - "Ja ti govorim istinu, ne laži. Ja nisam potaknut varanjem ili suparništvom.
11. Ono što su uradili Śiva i Pârvati, tvoji roditelji, nijedna druga osoba na svijetu neće učiniti. Ja ti govorim istinu.
12. Nakon što su te istjerali pod izlikom okruženja zemlje, oni su obavili izvrsno i povoljno Ganeśino vjenčanje.
13. Ovim vjenčanjem koje je proslavljeno, Ganeśa je sretno dobio dvije žene. One su izvrsne kćeri Prajâpati Viśvarupe.
14. Od njih on je dobio dva sina, Kşamu od Siddhi i Lâbhu od Buddhi. Oni svakog darivaju srećom.
15. Dobivši dva povoljna sina od svojih ženaGaneśa stalno uživa u sreći kao što su njegovi roditelji htjeli da bude.
16. Ti si zahvaljujući varljivoj naredbi proputovao cijelu zemlju, koja se sastoji od golemih oceana i đungla. O dragi, ovo je rezultat toga.
17. O dragi, razmisli. Ako roditelji počnu obmanjivati ili posebno ako naši učitelji počnu obmanjivati, zar neće onda i drugi početi obmanjivati.
18. Tvoji roditelji nisu postupili dobro. Razmisli o tome. Ja ne mislim da je njihovo ponašanje bilo pošteno.
19. Ako je majka otruje svoje dijete, ako otac proda svojeg sina, ako kralj nasilno prisvoji (ili konfiscira) imovinu svojih podanika, što se može reći i kome si išta može reći?
20. O dragi, inteligentna osoba sklona miru nikad neće pogledati u lice osobe koja je učinila ovakvo loše djelo.
21. Ovakvo vladanje je spomenuto u Vedama, Smrtijima i svetim tekstovima. Ono je tebi dano na znanje. Uradi sada ono što želiš."
Brahmâ reče: -
22. O Nârada, slijedeći mentalni proces gospoda Śive, ti si Kumâri izgovorio ove riječi i ostao šutjeti.
23. Nakon što se poklonio svom ocu, razbješnjeni Skanda je otišao na Kraunca planinu, iako je odlazak na nju bio zabranjen od strane njegovih roditelja. (Ovo čuveno brdo predstavlja dio planine Kailash, gdje se nalazi jezero Mânasarovara.)
24. Njegovi roditelji su rekli - "Zašto ideš ako smo mi to zabranili?" Iako su mu se oni ovako obratili, on je otišao govoreći: "Ne".
25. On je rekao - "O roditelji, ja ovdje neću ostati niti tren, budući ste me vi obmanuli neiskazujući naklonost prema meni."
26. O mudrače, ovako govoreći, on je otišao. Čak i danas on stoji tamo otklanjajući grijehe sviju samim svojim pogledom.
27. Sve od tada, O nebeski mudrače, Śivin sin Kârttikeya, je ostao neženja.
28. Njegovo ime dodjeljuje dobro na svijetu. Ono je čuveno u tri svijeta. Ono raspršava sve grijehe, donosi zasluge i podstiče svetost celibata.
29. U mjesecu Kârttika, bogovi, sveti mudraci i velike askete idu tamo da vide Kumâru.
30. Onaj kojem se ukaže vizija gospoda u Krttikâ Nakşatri u mjesecu Kârttiki je oslobođen svih grijeha. Njemu se ostvaruju sve želje.
31. Pârvati se ožalostila uslijed odvajanja od Skande. Ona je tužno rekla - "O gospode, idimo tamo."
32. Śiva je otišao na tu planinu, djelomično radi njene sreće. On je preuzeo ugodan oblik Jyotirlinge po imenu Mallikârjuna. (Prema sadašnjem konteksu Mallikârjuna Jyotirlinga je postavljena na Kraunca planini. Teško je znati kako se nju poistovjetilo sa onom na Śriśali, koja nadvisuje rijeku Kkrşna na jugu.)
33. Čak i sada tamo se može vidjeti Śivu zajedno sa Pârvati kako ispunjava želje njegovih posvećenika. On je cilj bogova.
34. Saznavši da je Śiva došao tamo zajedno sa Pârvati, Kumâra to nije primio sa zadovoljstvom, te je bio spreman ići negdje drugdje.
35. No on je na zahtjev bogova i mudraca ostao tamo, tri Yojane daleko.
36. O Nârada, tokom punog mjeseca i mlađaka, Pârvati i Śiva su uzbuđeni njihovom ljubavlju prema njihovom sinu i idu tamo da bi ga vidjeli.
37. U danima mlađaka, Śiva sam ide tamo. U danima punog mjeseca, Pârvati zasigurno ide tamo.
38. O veliki mudrače, ja sam ti ispričao što god si me ti zapitao o Kârttikeyi i Ganeśi.
39. Slušanjem ovoga, inteligentan čovjek biva oslobođen od svih njegovih grijeha. On postiže sve željene ciljeve dobre prirode.
40. Bilo kome koji čita, podučava, sluša ili priča ovu priču, sve se želje ostvaruju. U ovo uopće ne treba sumnjati.
41. Brahmin zadobija brahminski sjaj, Kşatriya zadobija pobjedu, Vaiśya zadobija napredak i Śudra postiže usklađenje sa dobrim.
42. Bolestan čovjek biva izliječen, prestrašen čovjek biva oslobođen od straha; čovjeka ne mogu mučiti goblini, duhovi i td.
43. Ova priča uništava grijehe, pridonosi blaženstvu i povećava sreću. Ona potpomaže ostvarenju dugovječnosti i zadobivanju neba. Ona je bez premca i dodjeljuje sinove i unuke.
44. Ona dodjeljuje spasenje i otkriva Śivine principe. Ona je draga Pârvati i Śivi i povećava predanost Śivi.
45. Ovu priču će uvijek slušati posvećenici i oni koji teže oslobođenju, kao i oni koji su slobodni od svjetovnih želja. Ona podstiče težnju za postizanjem jedinstva sa Śivom. Ona pospješuje sve što je dobro, te je istovjetna sa Śivom.
OM TAT SAT
